Grad Novi Marof se nalazi na granici između Hrvatskog Zagorja i Prigorja, na razmeđi između planine Kalnika i njegovih obronaka i Ivanščice. Kad se govori o povijesti Novog Marofa prvo valja spomenuti Grebengrad, staro sada ruševno vlastelinstvo, nekada vlasništvo hrvatskih velikaša i plemića. Grebengrad je sagrađen još u dvanaestom stoljeću kao tvrđava za obitavalište pojedinih porodica hrvatskih velikaša, te za obranu od eventualnih provala i napada. U sedamnaestom stoljeću Grebengrad je ženidbom dobio grof Juraj Erdődy. Za vrijeme njegove vladavine Grebengradskim vlastelinstvom došlo je do katastrofalnog požara i napuštanja vlastelinstva. Grof Ljudevit Erdődy preselio je sjedište grebengradskih posjeda u nizinu rijeke Bednje.

Tu najprije, na prostoru današnje ceste Novi Marof - Kljuć podiže drevni dvor da bi 1776. godine na obližnjem brežuljku bio sagrađen jednokatni dvorac četverokutnog tlocrta okružen prekrasnim parkom i gospodarskim zgradama. Oko dvorca se postupno razvijalo naselje koje po tom vlastelinskom "Novom Majuru" dobiva ime Novi Marof. Međutim, prvi spomen Novog Marofa javlja se već 1666. godine u djelu "Status familiae Patachich..." grofa Aleksandra Antonija Patačića. U ovom kodeksu Novimaroff (Novi Marof) se spominje kao obiteljsko dobro u vlasništvu Nikole III. Patačić. Taj podatak, zasada, predstavlja najraniji povijesni spomen Novimaroff-a što na mađarskom jeziku prevedeno glasi "Uj-Lepenye" u prijevodu "novo ladanje". Riječ je o novoj vikendici, kući za odmor ..., objektu ladanjske arhitekture kakvih je u Hrvatskom zagorju bilo na desetke.

Sve u svemu podaci svjedoče da je centar današnjeg grada Novog Marofa naseljen već u 17. stoljeću kada je broj stanovnika oko dvora bio vrlo malen i raste veoma sporo. Primjerice godine 1857. ima samo devetnaest žitelja. Međutim naselje je bilo smješteno na iznimno povoljnom mjestu, na raskrižju važnih puteva, između Varaždina i Zagreba što povoljno utječe na njegov razvoj. Godine 1886. uz naselje prolazi željeznička pruga, što predstavlja novi poticaj razvitku obrta, trgovine i uopće društvenog života u Novom Marofu. Te je godine uslijedilo i preustrojstvo državne uprave, pa Novi Marof postaje središtem kotara u Županiji Varaždinskoj. Novi Marof je kao upravna jedinica obuhvaćao u svom sastavu četiri općine. Zbog svojeg položaja uskoro postaje glavno središte, a već 1890. godine zalaganjem grofice Luise Erdődy, u naselju Možđenec, u neposrednoj blizini Novog Marofa, otvara se i prva, za ono doba izuzetno dobro uređena i opremljena bolnica sa 20 kreveta, koju od godine 1890. može koristiti već 142 žitelja.
1926. godine, u nekadašnjem dvorcu grofa Erdődya, otvara se Državno lječilište za plućne bolesti koje je i danas u funkciji.

Donošenjem zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj došlo je do novog teritorijalnog ustroja pojedinih općina i gradova. Tako se dosadašnja Općina Novi Marof teritorijalno podijelila na šest novih općina. Općina Novi Marof tada je imala 13 909 stanovnika prema popisu stanovništva iz 1991. godine i površinu od 97 kvadratnih kilometara. Općina kao jedinica lokalne samouprave osigurava uvijete za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih, i drugih djelatnosti od važnosti za područje općine. S obzirom na povijesni kontinuitet Novog Marofa kao centra šireg područja u administrativnom, upravnom, gospodarskom i kulturnom smislu, izuzetno povoljnom geoprometnim položaju, visokom stupnju gospodarskog razvoja, te gospodarkim kapacitetima lociranim na tom području, kao i broju zaposlenosti i dostignutom stupnju komunalne i infrastrukturne opremljenosti naselja u sastavu Općine Novi Marof, podnjeta je Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske inicijativa odnosno prijedlog za proglašenje Općine Novi Marof - gradom. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je 17. siječnja 1997. godine Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, temeljem kojeg se dosadašnja Općina Novi Marof utvrđuje Gradom Novi Marof.

Danas Grad predstavlja gospodarski, prometni i kulturno-sportski i administrativni centar, sa nizom javnih sadržaja od interesa za stanovnike Grada te ostalih gravitirajućih naselja i njihovih stanovnika. Na području Grada od oko 111 kvadratnih kilometara živi oko 14 000 stanovnika. Središnje mjesto u životu Grada zauzima blagan sv. Antuna Padovanskog, kojeg novomarofčani smatraju svojim zaštitnikom. Naime ovaj običaj datira iz 1983. godine kada je središtu Grada blagoslovljena novoizgrađena crkva i franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog u kojem žive franjevci konventualci i časne sestre franjevke misionarke iz Asiza. Iz godine u godinu svečev se dan (13. lipnja) u Novom Marofu pretvara u pravu slavljeničku tradiciju. Tradicija proslave relativno je mlađeg datuma no svake godine bilježi sve veći broj vjerskih, društveno-kulturnih i sportskih manifestacija.

Novomarofski kraj zavičaj je poznatih osoba hrvatske i svjetske prošlosti, sadašnjosti, a zasigurno će dati neke značajne osobe i u budućnosti. Među pitomim bregima ovog slikovitog kraja rodili su se poznati i priznati majstori kista i platna poput Mirka Račkog, Ivana Rabuzina ili Franje Klopotana, a mnoge poznate osobe, barem dio svog života, vezale su uz Novi Marof. Dovoljno je samo spomenuti imena poput umjetnika Otona Ivekovića, zatim književnika i političara Mirka Bogovića i Antuna Nemčića, a svakako treba spomenuti i groficu Lujzu Erdödy, veliku dobrotvorku i začetnicu marofskoga zdravstva.