Folklorna sekcija ima na raspolaganju nekoliko nošnji. Nešto o njima pročitajte u daljnjem tekstu

Nošnje Prigorja i Zagorja [više]
Nošnje Pokuplja i Posavine [više]
Nošnje Slavonije [više]

Prigorje i zagorje

Još prije šestdesetak godina na zagrebačkim se ulicama lako moglo prepoznati seljake iz okolnih sela : Vrapča, Šestina ,Gračana ,Markuševca, Čučerja-po njihovoj osobitoj odjeći.

Muškarci su nosili gaće i košulju od domaćega bijeloga platna. Košulju bi u pojasu stegnuli kožnatim remenom, a oko vrata vezali svilenu maramu. Preko košulje stavljali su crveni sukneni prsluk (lajbek), a na glavu mali okrugli šešir (škrlak). Zimi su se zaogrnuli kraćim kaputom (surka) i navukli čizme.

I ženska je osnovna odjeća bila od platna, sastojala se od bluze (opleće), suknje (rubača) i pregače (fertun). Na prsnom dijelu i krajevima rukava bluza je bila dopunjena tkanim ukrasom, a isti je ukras bio vidljiv i na pregači. U svečanim prilikama Prigorke su još stavljale preko pregače u trokut složen svileni rubac, oko vrata ogrlicu od koralja (kraluži) i navlačile kratki kožnati prsluk (kožulec) ili kraći kaput od sukna, bogato urešen (surina). Posebnost ove odjeće bili su opanci, napravljeni od kratkih trakova žute kože, koje su obuvale preko bijelih pamučnih čarapa, vezanih pod koljenom crvenim vrpcama. I muškarci i žene voljeli su -i kad nije padala kiša-nositi kišobran(ambrela) karakteristične crvene boje.

U nizinama uz rijeke Kupu i Savu uspijeva lan odlične kvalitete. Znamo da su od te biljke u prošlosti seoske žene složenim postupkom izrađivale tekstilnu nit i od nje tkale platno. A od platna krojile su i šile svijim ukućanima i sebi osnovnu ljetnu odjeću: košuljice za djecu, košulje i gaće za muškarce, bluze, suknje i pregače za žene.

Na pokupskoj nošnji nalazi se mnogo čvrstih, vodoravnih i okomitih nabora. Vjerovatno ćete se zapitati kako su ih nabirali kad u ono doba nije bilo električnih glačala. Evo odgovora: na vlažnoj odjeći najprije bi prstima uobličili svaki pojedini nabor, pa ga učvrstili udarajući po njemu manjim glatkim kamenom. Kad su tako složili sve nabore, uzeli bi plitko drveno korito, stavili u njega oveći kamen, i koritom klizili preko nabora. Da bi takvo "glačalo" bilo teže, katkad su u njega posjeli i manje dijete vozeći ga ovamo-onamo. Time su nabori, pogotovo kad se tkanina sasvim posušila, doista postali oštri i čvrsti.

U pokupskim selima točno se znalo kakva je odjeća primjerena kojoj životnoj dobi. Odrasle djevojke, mladenke za vjenčanja i žene u prvoj godini braka nosile su odjeću protkanu crvenim ukrasima. Nakon što je žena postala majkom, u njezinoj se odjeći umjesto crvenoga pojavljuje bijeli ukras. Različito je bilo i pokrivanje glave. Mlade žene nosile su kapicu crvene boje, ukrašenu šarenim zrcima, dok starija žena ima bijelu kapicu, preko koje još stavlja rubac, vezan pod bradom.

slavonija